[PAGE 1]
Zagreb, 2024.
Pravedniji porezni sustav
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Poticanje rasta i unaprjeđenje strukture gospodarstva

[PAGE 2]
Porezna reforma od 2016. do danas
2
Cilj: 
porezno i administrativno 
rasterećenje
Rezultat:
Porezno rasterećenje 
od 2 milijarde eura 

[PAGE 3]
Ciljevi porezne reforme 2024. godine
1. UČINKOVITOST
3
Unaprjeđenje sustava oporezivanja nekretnina
2. PRAVEDNOST Promjena visine poreznog opterećenja dohotka od turističkog
(kratkoročnog) najma
3. DOSLJEDNOST Daljnje porezno rasterećenje rada
4. ATRAKTIVNOST Poticanje povratka hrvatskih državljana radi demografskih
ciljeva i potreba tržišta rada
5. SOLIDARNOST Promjene u visini doprinosa
6. JEDNOSTAVNOST
7. ODGOVORNOST Jačanje porezne discipline
Daljnja digitalizacija i administrativno rasterećenje poreznih
obveznika i poreznog sustava

[PAGE 4]
Porezne izmjene 
Popis zakonskih akata koji se mijenjaju:
• Zakon o lokalnim porezima
• Zakon o porezu na dohodak
• Zakon o doprinosima
• Zakon o porezu na dodanu vrijednost
• Opći porezni zakon
• Zakon o Poreznoj upravi
4

[PAGE 5]
1. UČINKOVITOST
Unaprjeđenje sustava oporezivanja nekretnina 
5


[PAGE 6]
Porez na nekretnine
• Promjena naziva poreza – „porez na kuće za odmor” postaje „porez na nekretnine”
• Preciziranje predmeta oporezivanja – stambena nekretnina; stambena zgrada ili dio, stan i svaki drugi
funkcionalni prostor namijenjen stanovanju
• Preciziranje osobe poreznog obveznika – vlasnik; domaća i strana, pravna i fizička osoba, a iznimno,
korisnik prema propisu o komunalnom gospodarstvu
• Propisivanje nekretnina izuzetih od oporezivanja – nekretnine koje služe poljoprivredi i obavljanju
proizvodne i neproizvodne djelatnosti (prema odluci o komunalnoj naknadi)
• Raspon za određivanje visine poreza na kuće za odmor – od 0,6 do 8 eura po m². Ako općina ili grad ne
donese odluku o visini poreza na nekretnine:
– primijenit će se visina poreza na kuće za odmor za 2024. godinu
– primijenit će se najniži iznos od 0,6 eura po m2 ako općina ili grad za 2024. godinu nije odlukom uvela
porez na kuće za odmor
6

[PAGE 7]
Predložene promjene
Propisivanje oslobođenja od plaćanja poreza na nekretnine
– nekretnine koje služe stalnom stanovanju vlasnika, povezanih fizičkih osoba ili najmoprimca (najmanje 10 mjeseci)
– nekretnine koje uslijed proglašenja prirodnih nepogoda (npr. potres, poplava, itd.) nisu primjerene za stanovanje
– nekretnine za koje se može utvrditi da je onemogućena njihova stambena namjena (npr. stare nekretnine bez
krova, prozora i vrata)
– koje domaćinu određenom prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost služe za stalno stanovanje
– nekretnine koje se manje od 6 mjeseci vode u poslovnim knjigama trgovačkih društava kao nekretnine
namijenjene prodaji
– nekretnine zamijenjene za nenaplaćena potraživanja ako je od preuzimanja proteklo manje od 6 mjeseci
– nekretnine javne namjene i one namijenjene institucionalnom smještaju osoba (npr. starački domovi, studentski
centri, đački domovi i sl.)
– nekretnine u vlasništvu općina i gradova koje se nalaze isključivo na njihovom području
Jedinicama lokalne samouprave omogućuje se propisivanje dodatnih oslobođenja po osnovi socijalnih programa.
7

[PAGE 8]
Predložene promjene
Određeni kriterij za određivanje visine poreza
Propisuju se vrijednosni kriteriji prema kojima općina ili grad propisuje visinu poreza:
1. ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi
2. uz mogućnost uvećanja iznosa ovisno o drugim vrijednosnim kriterijima – starost nekretnine i
prisutnost sadržaja.
Propisivanje pripadnosti prihoda od poreza na nekretnine
Porez na kuće za odmor prihod općina i gradova na čijem se području nekretnina nalazi. 
Od 1. siječnja 2025. porez na nekretnine ostaje prihod općine odnosno grada na način:
– 80% pripada općini ili gradu prema mjestu nekretnina gdje se nalazi
– 20% pripada županijama prema mjestu gdje se nekretnina nalazi.
8

[PAGE 9]
2. PRAVEDNOST
Promjena visine poreznog opterećenja dohotka 
od turističkog (kratkoročnog) najma
9


[PAGE 10]
Porez na dohodak – promjena visine poreznog opterećenja
10
• visina paušalnog poreza utvrdit
će se prema stupnju indeksa
turističke razvijenosti općine ili
grada određenog propisom o
turizmu
• indeks se utvrđuje na temelju
broja dolazaka turista, broja
noćenja, broja postelja, broja
zaposlenih u djelatnostima
povezanih s turizmom.
• općine i gradovi donose odluku o
visini „paušalnog poreza” u
propisanim granicama


[PAGE 11]
Prijedlog visine paušalnog poreza na dohodak
11
INDEKS 
TURISTIČKE 
RAZVIJENOSTI
IZNOS POREZA NA DOHODAK PO KREVETU
– izračun po osnovi ugovornog najma 
( stopa 12% na 70% ostvarenih primitka)
PRIJEDLOG RASPONA PAUŠALNOG 
POREZA NA DOHODAK
(€ po krevetu)
ITR 1 ITR 2 ITR 3 ITR 4 I 0 ITR 1 ITR 2 ITR 3 ITR 4 I 0
Primitak po 
krevetu 
dnevno 40,00 € 30,00 € 20,00 € 12,00 € 
100-300 70-200 30-150 20-100Dani 
popunjenosti 65 60 52 38
Porez na 
dohodak 218,40 € 151,20 € 87,36 € 38,30 € 

[PAGE 12]
3. DOSLJEDNOST
Daljnje porezno rasterećenje rada 
12


[PAGE 13]
Porezno rasterećenje plaća i mirovina – porez na dohodak
13
• povećava se osnovni osobni odbitak s
560 na 600 eura, povećava se osobni
odbitak za uzdržavane članove i
invalidnost
• povećava se iznos određenih
neoporezivih primitaka koji se
izračunavaju pomoću koeficijenta
osnovnog osobnog odbitka
(otpremnine, naknada za odvojeni
život, nagrada za radne rezultate i sl.)
• podiže se prag za primjenu više stope
poreza na dohodak s 50.400 na 60.000
eura
Osobni odbitak
koeficijent u eurima
2024. 2025.
Osnovni osobni odbitak 560 600
Mjesečni iznosi za uvećanje osnovnog 
osobnog odbitka:
1. Uzdržavani članovi uže obitelji 0,5 280 300
- Prvo uzdržavano dijete 0,5 280 300
- Drugo uzdržavano dijete 0,7 392 420
- Treće uzdržavano dijete 1 560 600
- Četvrto uzdržavano dijete 1,4 784 840
- Peto uzdržavano dijete 1,9 1.064 1.140
- Šesto uzdržavano dijete 2,5 1.400 1.500
- Sedmo uzdržavano dijete 3,2 1.792 1.920
- Osmo uzdržavano dijete) 4 2.240 2.400
- Deveto uzdržavano dijete 4,9 2.744 2.940
2. Invalidnost 0,3 168 180
3. Invalidnost (100%) 1 560 600

[PAGE 14]
Smanjuje se maksimalna visina niže i više stope s ciljem dodatnog rasterećenja dohotka.
Stope poreza na dohodak 
14
Općina ili grad Do kraja 2023. Od 1. 1. 2024. Prijedlog od 1. 1. 2025.
Osobni odbitak 530,90€ 560€ 600€
PDOH Prirez Niža stopa 
PDOH
Viša stopa 
PDOH
Niža stopa 
PDOH
Viša stopa 
PDOH
Općine
20% 
i 
30%
do 10% 15% - 22% 25% - 33% 15% - 20% 25% - 30%
Gradovi do 12% 15% - 22,4% 25% - 33,6% 15% - 21% 25% - 31%
Veliki gradovi i 
sjedišta županija do 15% 15% - 23% 25% - 34,5% 15% - 22% 25% - 32%
Grad Zagreb do 18% 15% - 23,6% 25% - 35,4% 15% - 23% 25% - 33%

[PAGE 15]
4. ATRAKTIVNOST
Poticanje povratka hrvatskih državljana 
radi demografskih ciljeva i potreba tržišta rada
15


[PAGE 16]
Koji su izazovi?
• Zaustaviti iseljavanje i potaknuti povratak. Hrvatska iseljenička zemlja od kraja 19. stoljeća
te gotovo 4 milijuna Hrvata i njihovih potomaka živi u inozemstvu. Važnu sastavnicu
demografske politike čine i mjere koje mogu potaknuti dio hrvatskih iseljenika na povratak.
• Osigurati rast mirovina unatoč starenju populacije i padu nataliteta. Rast broja starijih na
jednu mladu osobu dugoročno ugrožava mirovinski sustav. Poticanje povratka iseljenika i
njihovo zaposlenje može pridonijeti rastu gospodarstva i državnom proračunu kroz PDV, rastu
mirovina te financiranju zdravstva kroz plaćanje doprinosa.
• Potaknuti povratak iseljenika bez opterećivanja poreznih obveznika. Hrvatski iseljenici
ionako ne plaćaju porez na dohodak dok su u inozemstvu i njihovo privremeno oslobađanje
poreza nije nikakav trošak ni opterećenje.
• U Hrvatskoj je sve veći broj stranih radnika. Do 31. kolovoza 2024. izdano je 144.068 dozvola
za rad i boravak od čega je 57.274 za mlade osobe ispod 30 godina koje ostvaruju porezne
olakšice.
16

[PAGE 17]
Izdane dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja 
ukupno i  mlađima od 30 godina
17
123,490
171,822
144,068
47,301
66,716 57,274
0
20,000
40,000
60,000
80,000
100,000
120,000
140,000
160,000
180,000
200,000
2022 2023 2024 (do 31.8.2024)
Broj izdanih dozvola
Ukupno Mlađi od 30 godina

[PAGE 18]
Poticanje povratka hrvatskih državljana
• Program Vlade 2024.-2028. – oslobađaju se od poreza na dohodak hrvatski državljani
koji su povratnici ili potomci hrvatskih iseljenika iz prekomorskih i europskih država (u
skladu s posebnim zakonom)
• Oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak po osnovi plaće u razdoblju od
5 godina za porezne obveznike koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje 2
godine
• Oslobođenje od 1. siječnja nakon godine u kojoj su ispunjeni uvjeti – kroz godišnji
obračun poreza na dohodak (kao u slučaju poreznog oslobođenja za mlade zaposlene
osobe)
• Povrat poreza provodit će se u pravilu bez podnošenja posebnog zahtjeva
• Pravo na povrat utvrđuje se na temelju podataka iz zbirke podataka o prebivalištu i
boravištu Ministarstva unutarnjih poslova
18

[PAGE 19]
5. SOLIDARNOST
Promjene u visini doprinosa
19


[PAGE 20]
Koji su izazovi?
• Razlika u visini troška rada za poslodavca. Poslodavci za zaposlenike mlađe od
30 godina imaju manje troškove rada.
• Postojeće olakšice usmjerene su prema poslodavcima - nemaju utjecaja na
povećanje primanja radnika, koriste se i prilikom zapošljavanja stranih radnika,
a predstavljaju problem za održivost zdravstvenog sustava.
• Promjene na tržištu rada – poboljšana makroekonomska situacija, značajni pad
nezaposlenosti i povećana potražnja za radnom snagom – stvaraju preduvjete za
osnaživanje načela solidarnosti u prikupljanju doprinosa.
20

[PAGE 21]
Fiskalni učinci
Propušteni prihodi zbog oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje u 2023.
godini iznose 385 milijuna eura.
21
16,056 26,242 34,408 41,500 46,542 49,063 51,357 53,423 55.229
42,099
77,031
110,130
143,095
168,711 182,205 190,313 203,156 214.553
0
100
200
300
400
500
2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023.
0
50,000
100,000
150,000
200,000
250,000
Iznos olakšice poslodavcima
 Broj poslodavaca  Broj zaposlenika za koje se koristila mjera  Iznos oslobođenja u milijunima eurima
milijuni eura

[PAGE 22]
Prijedlozi promjena doprinosa na plaću
• Poslodavcima se ukida oslobođenje od obveze doprinosa za zdravstveno
osiguranje mladih zaposlenika.
• Redefinira se postojeća olakšica za prvo zapošljavanje:
1. olakšicu će koristiti poslodavci za osobe, uključujući mlade, koje se prvi puta
zapošljavaju na neodređeno vrijeme
2. upisan staž (na određeno ili na temelju druge osnove) nije zapreka za
korištenje ove olakšice
3. razdoblje korištenja godinu dana
22

[PAGE 23]
Korištenje olakšica
Ni jedno stečeno pravo neće se smanjiti niti oduzeti.
Olakšicu za mlade, po ugovorima sklopljenim do kraja godine, poslodavci će nastaviti koristiti do isteka
razdoblja od 5 godina:
23
Godina početka korištenje olakšice za mladu osobu Kraj primjene olakšice (u pravilu 5 godina)
2024. godine 2028. godine
2023. godine 2027. godine
2022. godine 2026. godine
2021. godine 2025. godine
• U 2025. godini: početak korištenja redefinirane olakšice za prvo zaposlenje na neodređeno vrijeme
• Početak korištenja redefinirane olakšice za prvo zaposlenje u 2025. – primjena olakšice godinu dana,
do kraja 2025. godine
• Poslodavci koji nakon korištenja olakšica imaju obvezu obračuna i plaćanja doprinosa, iznose
plaćenih doprinosa iskazuju kao priznate troškove poslovanja i umanjuju osnovicu za plaćanje
poreza.

[PAGE 24]
Ostaje rasterećenje plaće za mlade osobe
Ostaje umanjenje godišnjeg poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaću) fizičkim
osobama
• do 25 godina života: umanjuje se za 100% razmjernog dijela porezne obveze
• od 26 do 30 godina života: umanjuje se za 50% razmjernog dijela porezne obveze.
24
Kategorija mladih osoba Broj poreznih obveznika u 2023. Milijuni eura
do 25 godine života 82.209 69,8
od 26 do 30 godine života 127.180 91,6
Ukupno 209.389 161,4

[PAGE 25]
6. JEDNOSTAVNOST
Daljnja digitalizacija i administrativno rasterećenje 
poreznih obveznika i poreznog sustava
25


[PAGE 26]
Podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a
• podiže se prag za ulazak u sustav PDV-a s 40.000 na 60.000 eura (+50%) radi inflatornih utjecaja
• broj obveznika koji moraju biti u sustavu PDV-a smanjit će se za 14.200 (oko 8,7%)
26
0
10,000
20,000
30,000
40,000
50,000
60,000
70,000
80,000
90,000
100,000EUR
Porezni prag za ulazak u sustav PDV-a za mala poduzeća - prijedlog

[PAGE 27]
7. ODGOVORNOST
Jačanje porezne discipline
27


[PAGE 28]
Promjene normativnog okvira Porezne uprave
Promjene u Zakonu o Poreznoj upravi:
• U djelokrugu rada Porezne uprave definira se Središnji registar
stanovništva
• Normirane odredbe o sigurnosti podataka i opreme te o pravu na pristup
podacima
• Preciznije i detaljnije regulirana situacija prekoračenja ovlasti pristupa
podacima službenika Porezne uprave
28

[PAGE 29]
Jačanje porezne discipline i daljnja digitalizacija
Promjene u Općem poreznom zakonu:
• Širenje odredbi o e-komunikaciji
• Uvođenje obveze izdavanja računa za kioske
• Širenje odredbi o mjerama zabrane prema nelegalnoj djelatnosti
• Usklađenje odredbi s preporukama OECD-a
• Stvaranje preduvjeta za olakšavanje provedbe postupka sklapanja
upravnog ugovora
29

[PAGE 30]
Središnji registar stanovništva
30
Središnji registar je elektronički vođena službena evidencija koja sadrži podatke o broju i prostornom
rasporedu stanovnika na području Republike Hrvatske prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim,
migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima.
Ciljevi uspostave Središnjeg registra stanovništva
• Ukinuti provedbu popisa stanovništva svakih 10 godina uz stalno dostupne podatke o stanovništvu,
kućanstvima i stanovima
• Omogućiti realan izračun dohotka po članu kućanstva za bolje ciljane mjere socijalne politike, potpora i
pomoći ranjivim kućanstvima
• Administrativno rasteretiti građane u postupcima ostvarivanja različitih prava. Proaktivnom ulogom države
pri dodjeljivanju prava neće više biti potrebno podnositi zahtjeve, dostavljati dokumentaciju ili provoditi
postupke s ciljem ostvarivanja određenih prava, nego će država prepoznavati kućanstva koja ih imaju pravo
ostvariti
• Omogućiti građanima uvid u vlastite osobne podatke na jednom mjestu
• Onemogućiti zlouporabu sustava socijalnih davanja, poreznih oslobođenja i olakšica kroz veću ažurnost i
povezanost podataka

[PAGE 31]
Primjena podataka iz Središnjeg registra stanovništva
31
• Vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba (radi
lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijanja pojedinih pojavnih oblika neprijavljenog rada)
• Ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka (prema podacima iz registra utvrđivat će
se nasljednici)
• Analiza tržišta rada (praćenje, analiziranje i istraživanje čimbenika koji utječu na
kretanje zaposlenosti i zapošljavanja)
• Izračun indeksa razvijenosti i oblikovanje politika regionalnog razvoja
• Upis djece u predškolske ustanove, škole, učeničke domove, visoka učilišta (temeljem
podatak iz registra bez dokumentacije)
• Provedba mjera socijalne politike (dječji doplatak, naknada za starije osobe,
zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna, socijalne naknade i stipendije
studenata itd.)…

[PAGE 32]
Hvala na pozornosti!
32
